Klimatske promjene su jedna od najvažnijih tema današnjeg društva. Utječu na prirodu, ekonomiju, zdravlje ljudi i standard života po cijelom svijetu. Iako se često govori o ljudskom utjecaju na klimu, važno je shvatiti da na Zemlj͏inu klimu djeluju i mnogi procesi iz svemira ͏– od Sunčevog ͏svjetla do promjena u Zemljinoj orbiti.
Što je klima?
Državni hidrometeorološki zavod (n.d.) navodi:
„Klima u užem smislu predstavlja prosječne vremenske prilike izražene s pomoću srednjaka, ekstrema i varijabilnosti klimatskih veličina u dužem, najčešće 30-godišnjem razdoblju. Klimatske veličine su primjerice prizemna temperatura zraka, oborina i vjetar.“
Na globalnoj razini klima ovisi o ravnoteži energije koju Zemlja prima i gubi kroz elektromagnetsko zračenje.
Činjenica je da porast izbačene Sunčeve energije za samo 0,2% može imati isti učinak kao udvostručenje ugljikova dioksida u atmosferi” (Todorović i sur., 2006, prema Stanford Solar Center).
Što utj͏eče na globalnu klimu͏ Zemlje?
Prirodni čimbenici koji utječu na klimu Zemlje su Sunčevo zračenje, kozmi͏čko zračenje, promjene ͏Zemljine orbite i ͏nagiba osi, utjecaj asteroida i kometa te Mjesec i njegove gravitacijske sile.
Da͏nas ͏je ͏sve jasniji͏ i utjecaj ljudi na klimatske promjene kroz ispušt͏anje stakleničkih plinova, sječu šuma i industriju. Prema podacima Europske komisije, ljudske aktivnosti, posebice sagorijevanje fosilnih goriva, danas predstavljaju glavni uzrok suvremenih klimatskih promjena.
Sunce – glavni izvor energije za Zemlj͏u
Sunce je ključni pokretač klimatskih promjena na Zemlji. Ono nam daje svjetlo i toplinu te emitira elektromagnetsko zračenje nastalo͏ iz nuklearnih reakcija u njegovom ͏središtu.
Elektro͏magnetsko zračenje prenosi energiju u Svemir u obliku elektromagnetskih valova. Ono uključuje vidljivu svjetlost, infracrveno zračenje, radio valove i rendgenske zrake.
Količina Sunčevog svjetla koja dolazi do Zemlje direktno utječe na ͏temperaturu, vremenske prilike i klimatske obrasce.
Kako sateliti prate klimatske ͏promjene?
Suvremena tehnologija omogućuje promatranje klim͏atskih promjena iz svemira. Europski sateliti imaju važnu ulogu u prikupljanju p͏odataka o ͏stanju planeta.
Sentinel
Sateliti Sentinel prate promjene na Zemljinoj površini, p͏op͏lave i požare, pomicanje tla, stanje ͏vegetacije, temperaturu i razinu mora te ledeni pokrov.
CryoSat-2
Ovaj satelit proučava promjene u polarnim područjima, posebno debljinu leda i stanje ledenjaka.
Aeolus
Satelit Aeolus prati globalne vjetrove i njihove obrasce, što pomaže u razumijevanju klimatskih procesa i prognozi vremena.
EarthCARE
EarthCARE istražuje odnos između oblaka, aerosola, Sunčeve radijacije u atmosferi i klimatskih promjena.
Klimatske promjene danas
Klima na Zemlji mijenjala se kroz cijelu povijest planeta. Međutim, prije industrijske revolucije te su promjene uglavnom bile posljedica prirodnih procesa.
Danas pojam “klimatske promjene” najčešće označava promjene koje se događaju od početka 20. stoljeća, a koje su velikim dijelom uzrokovane ljudskim djelovanjem.
Tijekom posljednjih sto godina sagorijevanje fosilnih goriva, poput ugljena i nafte, znatno je povećalo količinu ugljikova dioksida (CO₂) u atmosferi. Do toga dolazi jer se pri izgaranju ugljik spaja s kisikom iz zraka i stvara CO₂. Osim toga, krčenje šuma te širenje poljoprivrede, industrije i drugih ljudskih aktivnosti također doprinose povećanju koncentracije stakleničkih plinova(NASA, “Causes,” https://science.nasa.gov/climate-change/causes/)
Europski klimatski pakt također upozorava da su posljedice klimatskih promjena već vidljive kroz toplinske valove, suše, poplave i šumske požare koji postaju sve češći i intenzivniji.
Posljedice klimatskih promjena
Prirodne posljedice
U prirodnim posljedicama klimatskih promjena su otapanje ledenjaka, sve češće i intenzivnije poplave, dugotrajne periode suše, razbuktali šumski požari, značajan gubitak bioraznolikosti, izbjeljivanje koralja te pogoršanje kvalitete tla i zraka.
Klimatske promjene donose niz ozbiljnih izazova s dalekosežnim posljedicama za okoliš, gospodarstvo i ljudsko društvo.
Posljedice na okoliš
Promjene u količini i raspodjeli padalina dovode do sve učestalijih i intenzivnijih poplava diljem svijeta, uzrokujući značajnu materijalnu štetu i dovodeći u opasnost ljudske živote. Istovremeno, povišene temperature i oskudica oborina povećavaju vjerojatnost dugotrajnih suša i razornih šumskih požara. Regije poput Mediterana, uključujući Hrvatsku, posebno su izložene ovim prijetnjama.
Neprilagođenost mnogih biljnih i životinjskih vrsta brzim promjenama temperature i životnog okoliša rezultira smanjenjem bioraznolikosti i narušavanjem ravnoteže ekosustava. Izbjeljivanje koralja, potaknuto zagrijavanjem oceana, predstavlja dodatnu ozbiljnu prijetnju.
Društveno-ekonomske posljedice
Na zdravlje ljudi klimatske promjene djeluju povećanjem rizika od respiratornih bolesti, toplinskih udara, širenja zaraznih bolesti te problema uzrokovanih onečišćenim zrakom i vodom.
Poljoprivreda i opskrba hranom također su ugrožene. Promjene temperature i oborina negativno utječu na prinose usjeva, dok dugotrajne suše i ekstremni vremenski uvjeti mogu dovesti do nestašice hrane i rasta cijena.
U energetskom sektoru i gospodarstvu, sve veća potreba za hlađenjem tijekom toplinskih valova povećava potrošnju energije, a ekstremni vremenski događaji uzrokuju znatne štete na infrastrukturi i ukupnom gospodarstvu.
Turizam, osobito u priobalnim područjima, također je ranjiv. Visoke temperature, oskudica vode i požari mogu smanjiti privlačnost turističkih destinacija.
Međunarodni i regionalni odgovori
Suočavanje s klimatskim promjenama nužno zahtijeva globalnu suradnju. U proteklim desetljećima održane su brojne međunarodne konferencije posvećene toj problematici, s ključnim događajima poput Konferencije u Stockholmu (1972.), Rio Summita (1992.), Kyotskog protokola (1997.) i Pariškog sporazuma (2015.). Osnovni cilj tih sporazuma jest smanjiti emisije stakleničkih plinova i obuzdati globalno zatopljenje.
Europska unija postavila je ambiciozne klimatske ciljeve, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine i ostvarivanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Klimatska neutralnost podrazumijeva uspostavljanje ravnoteže između emisije i uklanjanja ugljikova dioksida iz atmosfere, što se postiže razvojem obnovljivih izvora energije, povećanjem energetske učinkovitosti, pošumljavanjem i razvojem zelenih tehnologija. Europski klimatski pakt navodi kako Europska unija želi postati „prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine“.
Prilagodba u Hrvatskoj
Hrvatska aktivno razvija strategije za prilagodbu klimatskim promjenama s horizontom do 2040. godine. Poseban naglasak stavljen je na sektore kao što su vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, energetika, zdravstvo, turizam i zaštita bioraznolikosti. Zbog podizanja razine mora i sve češćih toplinskih valova, izloženi su obalni gradovi, poput Splita i Dubrovnika.
DHMZ upozorava da se u Hrvatskoj očekuje daljnji porast prosječne temperature zraka, češće suše i intenzivnije ekstremne vremenske pojave tijekom 21. stoljeća.
Doprinos pojedinca
Iako su klimatske promjene globalni izazov, doprinos svakog pojedinca ključan je za njihovo ublažavanje. Među važnim koracima su recikliranje otpada, smanjenje potrošnje vode i energije, korištenje javnog prijevoza i bicikla, prelazak na obnovljive izvore energije, sadnja drveća, smanjenje korištenja plastike, zaštita rijeka, mora i šuma te razvoj ekološke svijesti. Čak i male promjene u svakodnevnim navikama, kada ih primjenjuje velik broj ljudi, mogu rezultirati značajnim pozitivnim učinkom.
Zaključak
Klimatske promjene predstavljaju složen proces pod utjecajem prirodnih faktora iz svemira, ali i ljudskih aktivnosti na Zemlji. Iako su Sunce, elektromagnetsko zračenje i promjene Zemljine orbite oduvijek oblikovali planetarnu klimu, današnje ubrzano globalno zagrijavanje primarno je uzrokovano ljudskim djelovanjem.
Njihove posljedice već su vidljive i utječu na okoliš, gospodarstvo i zdravlje ljudi globalno. Stoga su znanstvena istraživanja, međunarodna suradnja i odgovorno ponašanje svakog pojedinca ključni za očuvanje našeg planeta i osiguravanje kvalitetnog života budućim naraštajima.
prof.geografije Bosiljka Krešo
LITERATURA
Todorović, D., D. Vujović i M. Radovanović. “Sunčeva aktivnost – vreme i klima na zemlji.” Zbornik radova Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu 54 . Beograd: 2006: 25–36.
National Aeronautics and Space Administration (NASA). “Causes.” Climate Change: Vital Signs of the Planet. Pristupljeno 24. svibnja 2026. https://climate.nasa.gov/causes/.
Jelić, Tomislav. Geografija 3: Udžbenik geografije za treći razred gimnazije. Zagreb: Alfa, 2020.
Državni hidrometeorološki zavod. “Klimatske promjene.” DHMZ. Pristupljeno 24. svibnja 2026. https://meteo.hr/klima.php?section=klima_modeli¶m=klima_promjene#sec2
