Voditeljica nas je potaknula na razmišljanje o uzrocima naših stresova i kako se mi ponašamo kada smo pod stresom. Pričali smo o stresu, vrstama i uzrocima stresova, kako možemo smiriti neki stres i koja su zanimanja jako stresna. Naučili smo šest osnovnih uzroka stresa. Voditeljica predavanja nam je dala korisnu informaciju kako nam čitanje knjige može pomoći u borbi sa stresom. Nadam se da će biti još ovakvih predavanja jer su nam svima korisna.

                                                                        Dorotea Andlar, 7.b

Fotografije preuzete sa stranica Knjižnice i čitaonice Popovača

U ponedjeljak 3. listopada učenici 1.a i 1.b razreda matične škole posjetili su Knjižnicu i čitaonicu Popovača povodom Dječjeg tjedna. Dječji tjedan se u Hrvatskoj već tradicionalno obilježava prvi tjedan u mjesecu listopadu, a svrha mu je istaknuti važnost dječjih prava te usmjeriti pozornost društva na potrebe djece i njihov položaj u društvu. Učenici su prvo poslušali priču ”Izgubio se jedan zeleni pas” autora Pascala Bieta nakon čega je uslijedio kratak razgovor o pročitanoj slikovnici.

Učenici su sa zanimanjem odgovarali na postavljena pitanja, a na kraju je za njih održana i radionica u kojoj su crtali zelenog psa iz slikovnice ili svog kućnog ljubimca. Zašto su baš životinje bile tema ove radionice nije slučajnost – 4. listopada je Svjetski dan zaštite životinja. Učenici su uživali u aktivnostima u knjižnici te se vesele budućim posjetima.

Kad smo došli u knjižnicu, bili smo podijeljeni u 3 skupine po razredima: likovnu, dramsku i kviz.

Skupina kvizaša trebala je pročitati priču, ispričati sadržaj priče te se pripremiti za kviz u kojem su odgovarali na postavljena pitanja. Likovna skupina je crtala motive iz priče, slagala crteže na plakat te samostalno oblikovala naslov priče. Dramska skupina je na temelju priče dramatizirala tekst ( napisala i uvježbala igrokaz).

Nakon ugodnog timskog rada u skupinama A i B razreda uslijedila je stanka za odmor, sok i sendvič.

Po završetku stanke slijedilo je predstavljanje plakata, igrokaza, i na kraju kviz znanja po razredima. Učenici A i B razreda trudili su se biti što bolji,uspješniji u svakom dijelu ovog projekta.

U ovakvom smo radu svi uživali neopterećeni  školskim zvonom. Bilo je lijepo i zabavno družiti se, a mnogo toga smo i naučili iz poruke ove priče.

                                                                                Fran Šimić, 3.b

Broj zajedničkih ostvarenja između gradske i školske knjižnice svake se godine povećava. Nakon kazališnih predstava, radionica, predavanja, večeri poezije, izložaba, i ove godine smo ostvarili izvanučionični, multimedijalni, cjelodnevni projekt za treće razrede područnih i matične škole. Naglasak je bio na čitanju priče nakon kojega su učenici prema svojim zanimanjima pokazali svoj doživljaj u obliku crteža, plakata, glume, priče i kviza znanja.

Radost i kreativnost stvaranja opet je došla do izražaja i potvrdilo se kako djeca mogu mnogo u opuštenom i nesputanom okruženju.

Posebna ih radost obuzme družeći se uz sendviče, sokove i razgovor o proteklom stvaranju, što i kako su još mogli.

Važno je da su svi pobjednici, a posebno oni koji će svoju nagradu često koristiti napajajući se znanjem u Knjižnici i čitaonici Popovača koja je stalna potpora našim uspjesima i obrazovanju.

Zahvaljujemo im na bogatoj suradnji i domaćinstvu.

Više o projektu na : http://www.knjiznica-popovaca.hr/kviz-za-trece-razrede-6/

Grupe su imale zadatak da priču autorice Ane Đokić – Pongrašić pod nazivom „Kći dvorskog lutkara“ prezentiraju likovnim i glumačkim izražajem te kvizom u kojem su odgovarali na pitanja iz priče.

Radove je ocjenjivao žiri sastavljen od tri učenika 8. razreda. Rezultati su bili prilično ujednačeni, ali za nijansu je pobijedio tim „Razbojnika“.

Pobjednici su bili nagrađeni besplatnim godišnjim članstvom u knjižnici, a drugoplasirane „Sjene duhova“ besplatnim članstvom na šest mjeseci.

Svi su bili veseli i zadovoljni jer su na kreativan način iskoristili vrijeme u ugodnom zajedničkom društvu.

Diana Mišković, 6.d

Više na stranicama Knjižnice i čitaonice Popovača

Evo dolazimo

Susret područnih škola OŠ Popovača održali smo danas, 22. travnja na Dan planeta Zemlje, u Popovači u organizaciji Knjižnice Oš Popovača, područnih škola i Knjižnice i čitaonice Popovača.

Svake godine tijekom travnja učenici područnih škola iz Volodera, Osekova, Strušca, Potoka i Gornje Jelenske, njih oko 200 sa svojim učiteljicama dolaze u Popovaču gdje za njih pripremimo poseban program i različite sadržaje.

Ove godine su posjetili Knjižnicu i čitaonicu Popovača gdje ih je toplo dočekala ravnateljica, gđa Nives Jurkin Stambolija, upoznala ih sa svim sadržajima koje mogu odabrati tijekom godine te prvim razredima podijelila besplatne iskaznice i uputila ih kako i kad dolaziti u knjižnicu. Osim knjiga knjižnica im nudi igraonicu, rad na računalima i časopise.

Nakon toga treće i četvrte razrede primio je gradonačelnik, gosp. Josip Mišković zajedno sa svojom zamjenicom , gđicom Anom Strilić i predsjednicom Gradskog vijeća Marijom Starčević. Djeca su kao u pravom parlamentu postavljala pitanja o obogaćivanju sadržaja za djecu u svojim mjestima, a zanimalo ih je i rješavanje komunalnih problema. Posebno ih je zanimalo vrijeme dovršenja i izgled nove škole. Domaćini su im uputili poruku o važnosti učenja i zalaganja kao preduvjetima za postizanje zacrtanih životnih ciljeva. Na kraju su se učenici zasladili bombonima i oprostili.

Sljedeće učenje bilo je u popovačkom muzeju Mali trijem gdje se čuva zbirka umjetnina i starina iz ostavštine poznate popovačke obitelji Sever. Naime, gđa Zorka Sever bila je učiteljica u Potoku, a njena kćer Višnja u Popovači. Zorka je skupljala narodno blago našega kraja i darovala ga muzejima u Kutini i Popovači. Tamo ih je sa svime time upoznao gosp. Josip Kovač, popovački slikar i član Moslavačkoga kruga.

U središtu Popovače je i župna crkva sv. Alojzija Gonzage o čijoj povijesti je učenicima govorio vlč. Mato Draganović. Naime Popovača je zadnje mjesto u ovom kraju koje je dobilo crkvu. Izgrađena je velikim marom i odricanjem mještana od 1935. do 1938. god. a po nacrtima prof. Podhorskoga, u izvedbi klesara Srećka Antonića i blagoslovom nadbiskupa Alojzija Stepinca.

U pratnji svojih učiteljica učenici su završili na domjenku koji im je pripremila škola, a potom su pogledali kazališnu predstavu Zecmen koju im je poklonila Knjižnica i čitaonica Popovača.

Marija Bilić-Prcić

students strut his approach

U današnje vrijeme veoma je teško ovako nešto u domu provoditi jer puno obitelji se ne može okupiti za objedom, a kamo li naći vremena za svakodnevno čitanje zajedno. To ne dopušta brzina i okolnosti življenja.

No, zadnji je trenutak da pokušamo osvijestiti roditelje kako je druženje uz knjigu vrijedan način za međusobnu komunikaciju. Zato je knjižnica organizirala takvo grupno obiteljsko čitanje.

Ovakvom komunikacijom roditelji i djeca više će se družiti i razumjeti. Družeći se lakše će primijetiti što ih muči, imaju li kakvih problema i onda im tako mogu pomoći i olakšati rješavanje životnih prepreka.

Marija Bilić-Prcić

LETAK ZA RODITELJE-čitajmo

Više o ovom projektu možete pročitati na sljedećim stranicama:

https://sites.google.com/a/knjiznicari.hr/citamo-mi-u-obitelji-svi/prijava-za-sudjelovanje

https://www.facebook.com/groups/citamomiuobiteljisvi/

http://www.popovaca.hr/component/content/article/42-vijesti/4896-o-popovaa-sudjeluje-u-projektu-itamo-mi-u-obitelji-svi

<

Originalni način promicanja čitanja iz užitka

Tulum s(l)ova je spoj noćnih čitateljskih susreta u školskim knjižnicama i čitanja na javnim mjestima, ustanovama, udrugama i poduzećima. Noćni čitateljski susreti odvijaju se u realnom i virtualnom okruženju kojeg čine ceremonijalno čitanje za sudionike iz vlastite školske knjižnice te čitanje učenicima drugih školskih knjižnica preko servisa skype. Čitanje je najvažnija aktivnost noćnog čitateljskog susreta, ali ne i jedina.

I  OŠ Popovača ove je godine odlučila sudjelovati. Dvadesetak učenika sedmih i osmih razreda sa svojom je knjižničarkom, učiteljicama i učiteljima u petak, 25.10. od 19,00 do 24,00 tulumarilo u školskoj knjižnici.

Susret je započeo upoznavanjem i igrom asocijacija na temu knjige. Nastavilo se središnjom aktivnošću – ceremonijalnim čitanjem. U polumraku, uz svjetlo svijeća i baterijskih lampi, udobno smješteni na strunjačama, učenici i učitelji su jedni drugima čitali vlastiti odabir pjesama, romana, pripovijedaka…čitali su se Tadijanović, Cesarić, Ujević, ali i S. King, J. Gardner, S.Pilić, M.Ende, O.Pollock, E.Kishon. Intimno ozračje svečanosti čitanja načas su prekinuli znatiželjni novinari TV Mreže koji su došli snimiti prilog o Tulumu s(l)ova. Tu se našla i novinarka Moslavačkoga lista i Portala Grada Popovače te novinari školskoga lista Dječje sunce.

Uslijedilo je „skajpanje“ s II. osnovnom školom iz Čakovca koje je započelo pjesmom Bijela lađa u izvedbi  petaša Lovre Ivića i učitelja Dražena Mlakara, a nastavilo se književnim kvizom i razgovorom učenika.  Preko servisa Skype razgovarali su i s tulumašima iz OŠ Braće Bobetko iz Siska te s OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskoga iz Ivanca. Pokušali smo se spojiti s još nekima, ali nam nije uspjelo zbog gužve na linijama.

Nakon predaha i okrijepe, pogledali smo kratke dokumentarne filmove Hafiz i Sretno dijete i raspravljali o njihovim glavnim likovima, porukama koje nam šalju na putu prema životnim ciljevima. Ispunili smo potom evaluacijske listiće i pospremili knjižnicu. Ponoć je brzo došla, a mi smo  zaneseni doživljajima krenuli u toplu jesensku noć razmišljajući kako nas umjetnost riječi može ushititi i oplemeniti ako joj damo prostora u svom srcu.

O tome govore i komentari u evaluacijskim listićima:

• Potpuno sam promijenio mišljenje o knjižnici i školi
• Bilo je zanimljivo i poučno
• Ova večer će mi pomoći u razvijanju čitateljskih interesa i sposobnosti
• Pomoći će mi da više zavolim knjigu
• Bit će mi poticaj za sudjelovanje u nekim drugim projektima.

Marija Bilić-Prcić

Logo knjižnice

Svaki dan zalazimo u školsku knjižnicu i promatramo kako knjižnica ne služi samo za posuđivanje knjiga. Odlučili smo istražiti što nam se sve pruža. Primijetili smo da se knjižnica svakoga dana mijenja, upotpunjuje, modernizira. Zamolili smo našu knjižničarku gospođu Mariju Bilić-Prcić da nam kaže nekoliko riječi o radu knjižnice i promjenama u njoj.

Školska knjižnica je informacijski centar škole koji je u službi učenicima i učiteljima kako bi nastavni proces bio bogatiji i potpuniji. To je centar škole u kojem je skupljena tiskana i audiovizualna građa kojom se koriste učenici i učitelji kako bi obogatili stečena znanja i uvježbali i osposobili se za korištenje svih izvora znanja.

Najvažniji dio knjižnične opreme je knjižna građa koja je raspoređena po zadanim pravilima posebno za učenike – djela obvezne školske lektire, posebno za odrasle – knjige iz teorije i prakse odgoja i obrazovanja te referentna ili priručna zbirka koja nam je uvijek na dohvat kad nešto na brzinu zatrebamo.

Da bi se knjige nabavile moraju postojati financijska sredstva namijenjena nabavi. Iz osiguranih sredstava nabavljaju se knjige koje su potrebne u odgojno-obrazovnom procesu kao lektira ili stručna literatura.
Nabavljene knjige treba tehnički obraditi i pripremiti za inventarizaciju tj. upisivanje u Knjigu inventara – dnevnik prinova u knjižnici koji se vodi po tekućem broju. Tako upisana knjiga dobiva inventarni broj i pod tim brojem postaje svojina knjižnice te se raspoređuje na police prema zadanim pravilima koja su ista u cijelom svijetu.
Do sada su knjige imale knjižni listić, knjižni džepić, naljepnicu i datumnik što je omogućavalo evidenciju posudbe, a katalozi su nam omogućavali pretraživanje građe u knjižnici.
Razvojem računalnoga sustava i knjižnična se građa počinje iz ručnih kataloga seliti u strojne, razvijaju se različiti programi koji omogućavaju obradu, pretraživanje i posudbu knjižne i neknjižne građe. Posudba pomoću računala tj. bar-kod posudba ima važnu ulogu u olakšavanju i preciznosti rada u knjižnici.
I mi u našoj knjižnici od početka ove školske godine posuđujemo knjige preko bar-koda i osjećamo kako je to sve tako jednostavno i uredno bez knjižnih džepića i listića, bez članskih džepića i klasičnih iskaznica, bez datumnika i listanja. Članovi dobivaju trajne iskaznice poput VISA ili AMERICAN i nose ih uvijek sa sobom. Svaki član pri prvom upisu dobiva jedinstveni članski broj koji računalo dodjeljuje automatski i pripada mu zauvijek.
Pomoću računala lako možemo i pretraživati prema različitim odrednicama i tako brzo doći do traženih rezultata.
Da bi se ispunili uvjeti za bar-kod posudbu, naša je knjižničarka morala upisati sve knjige u računalni program OSU, njih preko 14 000, knjižnični fond opremiti odgovarajućim bar-kod naljepnicama, nabaviti bar-kod čitač i mali pisač za ispis zadužnica.

Sad smo sve to ispunili i mirno plovimo u blagodatima tehnike i znanosti, i mi i naša knjižničarka.

Monika Knežević, 8.b